U ovom dijelu ćemo malo više reći o tome kako prepoznati sajber nasilje putem chata i kako se zaštiti od njega.
Chat je vrlo popularan kod mladih, pa je stoga i privlačan osobama koje ga žele zlopotrijebiti. Zloupotreba vršnjaka najčešće uključuje prijeteće ili ucjenjujuće poruke koje jedno dijete ili više njih upućuje drugom djetetu. U takvim situacijama treba biti oprezan jer nasilnik može biti zaista opasna osoba.
Kako se na chatu zaštititi od nasilja?
Nadimci kojima se djeca predstavljaju pri korištenju ove usluge mogu uvelike uticati na druge – bilo bi dobro birati nadimak koji će djecu zaštititi od mogućeg nasilja i koji ga neće podsticati.
Većina chatova sadrži mogućnost zaustavljanja (Block) ili zanemarivanja (Ignore), kojima se zaustavljaju daljnje poruke od neželjenih korisnika. Ako je riječ o nekome ko je jednostavno dosadan, blokiranje poruka najčešće je dovoljno da se problem zaustavi. Ipak, ako je posrijedi osoba koja iznosi stvarne prijetnje, važno je da o tome obavijestite odraslu osobu u koju imate povjerenja.
Kontaktirati administratora koji potom može onemogućiti dolazak poruka od određenih “nadimaka”, od kojih su prije dolazile neugodne ili nasilne poruke.
Ne bi trebali davati svoje pravo ime ili lične podatke na chatu, jer je nemoguće znati govori li druga osoba istinu ili ima loše namjere.
U ovom dijelu ćemo malo više reći o tome kako prepoznati sajber nasilje putem mobilnog telefon i kako se zaštiti od njega.
Jedan od popularnih oblika nasilja među vršnjacima koji donosi moderno doba tehnologije je i nasilje putem mobilog telefona. Uključuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se osoba osjeća neugodno ili joj se tako prijeti – može biti tekstualna, videoporuka, fotografija, poziv – odnosno bilo kakva višestruko slana poruka kojoj je cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu štetu vlasniku mobilnog telefona.
SAVJETI
Budite pažljivi kome dajete broj.
Pažljivo koristite neku od chat usluga preko telefona.
Ako dobijete poruku s nepoznatog broja, ne odgovarajte. Ne trebate odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadržaja poruke osjećate loše ili neugodno.
Šala može lako od smiješne postati uvredljivom, budite pažljivi kad šaljete poruke drugima da li ih to što ste napisali može povrijediti.
Nemojte slati fotografije ili videozapise drugih ljudi bez njihovog dopuštenja, kao ni slati sadržaje koji mogu uvrijediti druge ljude.
Ako dobijete neprimjerenu poruku, poziv ili ste izloženi nasilju, odmah razgovarajte s roditeljem ili nekom drugom odraslom osobom u koju imate povjerenja (poput nastavnika, školskog psihologa), kako se problem ne bi pogoršao.
Nasilje preko interneta, se naziva cyberbullying. Predstavlja svaku komunikaciju korišćenjem cyber tehnologije koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opšte dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.
Vršnjačko nasilje preko interneta
Kako radi internet?
Za internet kažemo da je svjetska komunikacijska mreža. To znači da se na njemu sve odvija međusobnom komunikacijom. Kao što korisnici komuniciraju jedni s drugima putem elektronske pošte ili chata, tako i računari komuniciraju međusobno, što nam omogućuje posjećivanje stranica, slanje i primanje elektronske pošte i sve ostalo što radimo na internetu.
Provideri su kompanije koje omogućuju pristup korisnicima interneta na svjetsku mrežu. U Crnoj Gori su to, među ostalim, T-com, M-tel, Telenor, M-kabal i sl. Svaki korisnik (pojedinac ili organizacija) bira jednog provajdera, koji mu dodjeljuje korisničko ime i lozinku. Na taj je način računaru korisnika omogućena komunikacija s računarima provajdera, koji ga “propuštaju” na globalnu mrežu – internet.
Kad ukucamo adresu stranice koju želimo posjetiti, zapravo šaljemo signal računaru (poslužitelju) na kojem se ta stranica nalazi, putem računara posrednika (servera) našeg poslužitelja. Server prima zahtjev našeg računara za tom stranicom, preusmjerava ga do poslužitelja na kojem je ta web stranica. Tako se stvara veza između našeg računara i poslužitelja tražene internet stranice.
Što je to…
…CHAT?
Chat sobe vrlo su popularan način internetske komunikacije, posebno među djecom i mladima. Predstavljaju nešto poput soba za razgovor u kojima posjetioci mogu međusobno razgovarati, upoznavati se, raspravljati o određenoj temi… Korisnici mogu razgovarati međusobom, ali se i izdvojiti te komunicirati privatnim porukama, koje su vidljive samo tim osobama.
…FORUM?
Forumi ili stranice za diskusiju su internetske stranice na kojima se okupljaju korisnici interneta kako bi dali svoje mišljenje o nekoj temi ili zatražili mišljenje i savjet drugih. Vrlo su popularni i okupljaju mnogo korisnika različitih dobi i interesa. Za razliku od chata, gdje se sadržaj briše jednom kad osoba izađe iz chat sobe, zapisi na forumu su trajni, odnosno moguće ih je vidjeti i komentirisati rasprave od ranije.
…BLOG?
Blog je skraćenica od engleske riječi weblog, što u doslovnom prevodu znači “internetski dnevnik”. To je internetska stranica na kojoj pojedinac, obično hronološkim redom, bilježi svoja razmišljanja i stavove. Mnoge poznate osobe pišu svoj blog, od političara i sportista do pjevača i glumaca. Uz to, mnogi koji su počeli kao anonimni autori bloga (bloggeri) zbog svog načina pisanja postali su vrlo popularni u svijetu interneta, pa i šire.
POD MASKAMA…
Ono što je zajedničko chatu, blogu i forumu jest korištenje nadimaka koje posjetitelji sami izaberu, što im pruža anonimnost. To znači da korisnici međusobno ne znaju ko je ko u stvarnom životu, ne znaju imena i prezimena, adresu, broj telefona. Jedni o drugima znaju samo ono što se iznese na internetu. Anonimnost stoga omogućuje ljudima da budu otvoreni i podijele s drugima stvari koje bi im bilo neugodno izreći nekome ko ih poznaje. Moguće je zatražiti pomoć u rješavanju nekog problema ili izreći mišljenje o nekoj temi, bez straha da će biti prepoznati i da će zbog toga imati neugodnosti.
Međutim, anonimnost može biti i otvorena pozivnica svima koji žele zloupotrijebiti takav način komunikacije. Često na forumu ili chatu mogu se naći prijatelji s kojima dopisivanje može biti vrlo zabavno i poučno. Ali nisu svi korisnici interneta dobronamjerni, a od nekih se mogu doživjeti i velike neugodnosti. Neko na chatu, forumu ili blogu može vrijeđati, prijetiti i/ili pisati o drugima stvari koje nisu istinite ili koje su privatne i tajne. Često je to neko koga poznajemo, možda prijatelj iz razreda s kojim smo se posvađali ili neko iz društva ko je ljubomoran. Ta osoba može misliti da, ako koristi nadimak i niko ne zna kako se zove, može činiti što želi, pa i gnjaviti druge. Ali nije baš tako!
Cyberbullying
Postoje dvije vrste nasilja preko interneta: direktan napad i napad preko posrednika. Direktan napad događa se kad maloljetnik:
šalje uznemirujuće poruke telefonom, e-mailom ili na chatu
ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu
objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici
šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka
postavlja internetske ankete o žrtvi
šalje viruse na e-mail ili telefon
lažno se predstavlja kao drugo dijete.
Nasilje preko posrednika događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe, koja toga najčešće nije svjesna.
Primjera radi, neko dijete dozna lozinku drugog djeteta za njegovu e-mail adresu ili nadimak na chatu. Tako s njegove e-mail adrese može slati uznemirujuće poruke njegovim prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na blogu, chatu ili forumu. Svima se tako čini da je žrtva zapravo ta koja čini loše stvari. Prijatelji će se posvađati s njime, administrator će isključiti njegov nadimak ili e-mail adresu, roditelji će se naljutiti na njega i bit će kažnjen. Oni su posrednici u zlostavljanju, a toga nisu ni svjesni.
Počinitelj može staviti oglas seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve s njezinim brojem telefona ili adresom. Na taj način dijete može doživjeti mnoge neugodnosti i naći se u opasnosti.
Napad preko posrednika najopasnija je vrsta nasilja preko interneta jer često uključuje odrasle, među kojima ima mnogo ljudi s lošim namjerama.
Bez fizičkog kontakta s publikom, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti. Školski tračevi nađu svoj put do bloga i žrtva trača osjeća da je u rukama nepoznatog internetskog napadača.
Što obuhvata takav oblik nasilja?
Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje posticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka.
Takvo se nasilje, nadalje, odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi. Djeca katkad na određenoj popularnoj internetskoj stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi. Nasilje na internetu uključuje i “provaljivanje” u tuđe e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima.
Nasilje među vršnjacima sve češće se odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije. Cyberbullying se najčešće izvodi oblicima komunikacije u kojima identitet počinitelja može biti skriven. Anonimnost počiniteljima nasilja preko interneta daje osjećaj da nekažnjeno mogu ne poštovati socijalne norme i ograničenja, što rezultira već navedenim ponašanjem.
Još malo o opasnostima karakterističnima za cyberbullying…
Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Naime, publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi, jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene.
Nadalje, vrlo je mala mogućnost za izbjegavanje nasilna ponašanja, s obzirom na to da se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje. Budući da nasilnik može ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta činjenica služi kao podsticaj da se nasilno ponašaju, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerojatno ne bi bila nasilna.
Danas sve više vremena provodimo za računarom, a nepravilno sjedenje za njim moze imati teške posledice za naše zdravlje. Zato je najbolje pridržavati se sljedećih savjeta o položaju tijela i radnom okruženju tokom sjedenja za računarom.
Položaj leđa: Naslon bi trebalo da prati prirodnu liniju vaših leđa, naročito donjeg dela, popunjavajući prazninu između leđa i naslona. Ovo vam pomaže da izbegnete dodatni pritisak na kičmi i sačuvate pravilno držanje kod sedenja. Uz dobru podršku donjeg dela leđa, leđni mišići oko kičme su opušteni, a kičma može biti uspravna u prirodnom položaju.
Udoban položaj nogu: Radi veće udobnosti, sklonite sve stvari koje se nalaze ispod stola kako biste mogli bez poteškoća da pomerate noge. Stopala bi trebalo da budu na podu, pod uglom od 90, eventualno 45 stepeni ukoliko imate podupirač za noge.
Nadohvat ruke: Sedite dovoljno blizu tastaturi kako biste sprečili istezanje, ali ipak i dovoljno daleko da izbegnete pogrbljeno držanje. Predmete koje često koristite držite što bliže telu.
Opuštena ramena i ruke: Smestite tastaturu i miš tako da vam budu u nivou laktova. Ramena bi trebalo da budu opuštena, glava uspravna, a nadlaktice smeštene uz telo. Dok kucate, smestite tastaturu u sredinu, ispred sebe, sa mišem u blizini.
Položaj šake i prstiju: Zglob neka bude ravan dok kucate ili koristite miš. Izbegavajte savijanje zglobova prema gore, dole ili na stranu. Regulišite položaj tastature kako bi vam položaj zgloba bio prijatan i ravan. Kucajte sa rukama i zglobovima uzdignutim iznad tastature, tako da možete koristiti celu ruku kako biste dohvatili udaljenije tipke, umesto da istežete prste. Prsti neka vam budu opušteni dok kucate ili koristite miš. Izbegavajte držanje olovke ili nečeg drugog u rukama dok kucate ili koristite miš. U pauzama između pisanja opustite prste i ruke tako što ćete ih staviti na ravnu podlogu. Lagano držite miš, a kod pomeranja, koristite celu ruku, a ne samo zglob. Odaberite miš koji odgovara veličini i obliku Vaše šake kako biste smanjili naprezanje zglobova.
Smanjite naginjanje i okretanje vrata: Smestite monitor pravo ispred sebe. Koristite li tokom rada i papire, stavite ih direktno ispred sebe, a monitor stavite malo sa strane. Kako biste pravilno postavili monitor, sedite udobno u stolicu, zatvorite oči i opustite se. Zatim ih polako otvorite. Tamo gde vam se pogled prvo usmeri, postavite sredinu monitora.
Manje naprežite oči: Postavite monitor na udaljenost dužine vaše ruke. Izbegnite blještanje, pa udaljite monitor od izvora svetlosti i uz pomoć zavesa, recimo, regulišite svetlost u prostoriji. Nemojte zaboraviti da prilagodite svetlost i kontrast na monitoru, tako da vam rad sa računarom bude što prijatniji. Tokom dana opustite oči skretanjem pogleda sa monitora. Probajte sledeću vežbu: držite prst nekoliko centimetara ispred lica, fokusirajte se na prst dok ga polako odmičete. Fokusirajte pogled na nešto u daljini, zatim ponovno pogledajte prst. Polako ga približite licu. Nakon toga, fokusirajte se na neki predmet udaljen oko 2,5 m i zadržite pogled na njemu nekoliko sekundi.
Povremeno pogledajte u plafon kako biste opustili mišiće: Loše držanje, poput pogrbljenosti za vreme sedenja pred računarom, u kombinaciji sa slabim trbušnim mišićima, može dovesti do abnormalne iskrivljenosti kičme. Popravite držanje i upamtite da vam zdrav stil života može samo pomoći.
