U skladu sa Godišnjim planom i programom rada škole predviđena je Škola u prirodi.

Ove godine od 15 – 19. maja učenici drugog razreda boravili su u Hotelu „Bečići“ Bečići. Plan i program rada Škole u prirodi je obuhvatao vrijeme (tajming) za aktivnosti djaka, nastavne predmete, operativne ciljeve- primjenjene i usvojene, aktivnost nastavnika i osvrt na realizovano. Profesori fizičkog faspitanja su animirali djecu, raznim sportskim aktivnostima, turnirima za dječake, igrom „Između dvije vatre“ za djevojčice, u popodnevnim časovima. Prije podne je bila zastupljena jutarnja gimnastika kao i poligoni sa raznim zadacima, što je doprinijelo još boljoj realizaciji Škole u prirodi. U sklopu ovog plana predviđen je bio i odlazak do Budve, upoznavanje sa kulturno-istorijskim znamenitostima ovog grada.

Djeca su uživala i u večernjim zabavama. Na kraju ovog druženja uručene su im diplome o uspješnom učešću u Školi prirode.

Biljana Božović

Profesorica razredne nastave

Osnovna škola „Sutjeska“

« ‹ of 2 › »

U nedelju 17. maja održano je takmičenje u pružanju prve pomoći u organizaciji Crvenog krsta Glavnog grada. Iz naše škole učestvovale su tri ekipe podmladka.  Naši takmičari su osvojili prvo, drugo i četvrto mjesto na takmičenju. Značaj ovog takmičenja i učešća naših učesnika ogleda se u podizanju nivoa svijesti učenika o neophodnosti poznavanja pružanja prve pomoći u vanrednim situacijama, potrebi za humanitarnim radom i ulozi Crvenog krsta u našem društvu. Pobjednička ekipa učestvovaće na državnom takmičenju u pružanju prve pomoći koja će se održati krajem mjeseca u Baru. Školu su na takmičenju predstavljali i osvojili I mjesto: Ivana Nikić - kapiten, Anđela Iković, Ivana Lješković, Lola Bulatović, Jovan Raičković i Teodora Brnvić. II mjesto osvojili su: Branko Todorović - kapiten, Klara Radović, Sofija Vujović, Miloš Vojinović, Marko Kovačević, Dimitrije Dragaš. IV mjesto osvojili su: Maša Saveljić - kapiten, Simona Perunović, Vanja Malbaški, Katarina Đorđrvić, Lana Đuričković , Aleksandra Vujisić. Mentor učenika je nastvnik Biologije Bogić Gligorović.

U sklopu međunarodne akcije "Svaka limenka se računa" u našoj školi je 12. maja, održana je radionica u saradnji sa ekolškim pokretom "Ozon".U sklopu međunarodne akcije "Svaka limenka se računa" u našoj školi je 12. maja,održana je radionica u saradnji sa ekolškim pokretom "Ozon".Tokom radionnice učenici VIII razreda upoznali su značajem ove međunarodne akcije, i proširili svoja znanja o procesu reciklaže metala. Učenici su sa članovima "Ozona" pravili reciklažne kutije za limenke koje su postavljene u holovima škole. Aktivnost su koordinirali nastavnik Biologije Bogić Gligorović i logopedica Almasa Begović.

U petak, 8. maja 2015. godine pobjednički timovi petog razreda u kvizu koji je organizovan u okviru prezentacije o migratornim vrstama posjetili su zaštićeni ornitološki rezervat Solila kod Tivta.

Posjetu je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Čas u prirodi je održan povodom obilježavanja Svjetskog dana ptica selica, na čelu sa ornitologom.

Učenici su imali priliku da vide Tivatska solila i upoznaju se kako sa florom koja je jedinstvena na Mediteranu, tako i sa faunom (s posebnim osvrtom na ptičje vrste). Pomoću durbina i dvogleda posmatrali su ptice.

Učenici su proširili svoja znanja stečena u nastavi Prirode i pokazali veliko interesovanje za ovakav vid nastave

MINI TIM ŠKOLE ZA PRIJAVLJIVANJE SUMNJE NA NASILJE NAD DJETETOM U PORODICI
• Postoji zakonska obaveza prijavljivanja nasilja nad djecom i nasilja u porodici. Dužnost prijavljivanja zlostavljanja i /ili zanemarivanja djeteta odnosi se na sve situacije u kojima su zaposleni u školi na neki način primili informacije koje sugerišu da je dijete zlostavljano. Čak i ako zaposleni u školi nema dovoljno informacija na osnovu kojih može da bude u potpunosti siguran da se radi o zlostavljanju ili zanemarivanju, treba da postavi sumnju da se radi o ovoj pojavi i prijavi sumnju za nasilje nad dijetom.
• Treba znati da djeca vrlo rijetko lažu o nasilju i da odrasli (stručnjaci, roditelji) nekada ne vjeruju u priču djeteta, imaju predrasude o nasilju, uvjerenja koja ih ometaju u prijavljivanju nasilja
• Škola je u mogućnosti da uoči (iznenadne) promjene u ponašanju i izgledu djeteta tokom boravka u školi, kao što su: izostanci, raspoloženje djeteta, promjene u ponašanju (razdražljivost, agresivnost, žrtva drugih zlostavljanja, povučenost, plašljivost), izgledu (način oblačenja, higijenske navike, povrede), somatske tegobe, samopovrjeđivanje, redovnost u obavljanju školskih zadataka, uspjeh u školi, zaostajanje u razvoju i druge promjene, koje se mogu povezati sa iskustvom zlostavljanja
• Dijete može spontano i neočekivano da saopšti o zlostavljanju ili da se povjeri kad pronađe osobu od povjerenja
• Otkrivanje nasilja je proces, posebno specifičan za neke oblike zlostavljanja (kao što je seksualno zlostavljanje):
o Otkrivanje zlostavljanja za dijete predstavlja teško emocionalno iskustvo
o Djetetu je jako važno da jasno vidi ozbiljan pristup odraslog u procesu otkrivanja nasilja (pažljivo postupanje, prilagođeno djetetu, odnos povjerenja, zaštita)
o Djetetu treba sasvim jasno staviti do znanja da mu se vjeruje, da je ono bezbjedno kad prijavljuje nasilje i da će o njegovoj bezbjednosti odrasli sve vrijeme voditi računa
o Dijete mora biti upoznato s postupkom prijavljivanja i zaštite od nasilja
o Nastavnik/zposleni u školi koji razgovara sa djetetom treba da bude siguran oslonac
• Dijete i njegovi roditelji treba da budu upoznati da će škola podnijeti prijavu o sumnji na nasilje nad djetetom (zakonska obaveza prijavljivanja). Takođe treba da budu upoznati sa sadržajem prijave, kome je prijava upućena. Roditelji nekada reaguju nevjericom, odbijanjem, poricanjem, ljutnjom. Treba ih uputiti u Centar za socijalni rad-Multidisciplinarni operativni tim (MOT) radi dalje podrške djetetu i porodici.
• Nakon podnošenja prijave, škola treba da prepusti Multidisciplinarnom operativnom timu dalju proceduru zaštite djece u okviru svojih nadležnosti. Rad sa porodicom djeteta je veoma važan. Otkrivanje i prijavljivanje zlostavljanja je situacija koja porodicu uvodi u krizno stanje (osjećaj krivice, prikrivanje nasilja, konflikt lojalnosti, međusobno optuživanje). Porodica je uglavnom više spremna da pomogne djetetu kada osoba koja je zlostavljač nije iz kruga porodice.
Nakon otkrivanja zlostavljanja, u školi se sprovodi sljedeći postupak:
• Nastavnik/zaposleni piše prijavu sumnje na zlostavljanje djeteta mini timu škole
• Sastanak mini tima
• Pisanje prijave Centru za socijalni rad-Multidisciplinarnom operativmnom timu (MOT)
• Prijavljuje se svaki slučaj nasilja nad djetetom koji daje razloge da se opravdano sumnja na zlostavljanje i/ili zanemarivanje, kao i svaka vrsta zlostavljanja i zanemarivanja
Kome nastavnik, učitelj ili nenastavno osoblje prijavljuje sumnju na zlostavljanje i/ili zanemarivanje djeteta
• U školi se formira mini tim koji raspravlja o prijavljenim ili identifikovanim slučajevima zlostavljanja ili zanemarivanja djeteta. Mini tim se sastoji od nastavnika/zaposlenog koji je identifikovao dijete, člana Pedagoško–psihološke službe i člana Uprave škole
• Mini tim se saziva po potrebi, na inicijativu onoga ko je identifikovao žrtvu nasilja
• Mini tim sačinjava prijavu i potpisuje je
• Mini tim se sastaje i nakon dobijanja odgovora od strane MOT-a (povratne informacije o preduzetim i predloženim mjerama zaštite)
• Mini tim se može sastajati i u cilju praćenja slučaja/slučajeva za koje je škola nadležna u sprovođenju mjera zaštite
Koje informacije treba da sadrži prijava sumnje o zlostavljanju ili zanemarivanju koju upućuje škola
Prijava ne mora da ima strogu formu, a potrebno je da sadrži:
• Ko prijavljuje (naziv škole, mini tim)
• Podatke o djetetu: ime, prezime, datum rođenja, razred
• Podatke o djetetovoj porodici: ime i prezime roditelja, adresa, telefon
• Ko je mogući zlostavljač/i, odnosno osoba za koju se sumnja da je zlostavljač (podaci o toj osobi)
• Činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi sumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje (indikatori zlostavljanja i zanemarivanja: iskaz djeteta /navesti autentične riječi djeteta/, promjene koje su kod djeteta uočene, a mogu se povezati sa djetetovim iskustvom zlostavljanja ili sa sumnjom na zlostavljanje ili sa ponašanjem zlostavljača).
• Potrebno je što tačnije navesti vremensko razdoblje kada se zlostavljanje i/ili zanemarivanje dešavalo/a, mjesto zlostavljanja, prisustvo drugih osoba
• Navesti osobe i podatke o osobama koje su mogle biti upoznate ili su mogle imati neka saznanja o konkretnom slučaju zlostavljanja i/ili zanemarivanja
• Ako postoji, uz prijavu se prilaže i dokumentacija djeteta (npr. ljekarski nalaz, psihološki nalaz koji su vezani za sumnju o zlostavljanju i/ili zanemarivanju)
• Preporučuje se da se navede stav stručnjaka o stanju djeteta kao i preporuke za njegov tretman ili zaštitu
• Zatraži se razmjena informacija o postupanju MOT-a, sprovođenju mjera zaštite koje MOT planira ili preduzima (škola treba da dobija povratne informacije o sprovođenju mjera zaštite u MOT-u i da bude potpuno uključena u sve, tekuće, mjere zaštite)

Prijava treba da bude u pisanoj formi, ali je dobro uspostaviti i ličnu komunikaciju sa osobama u MOT-u koje se zadužene za zaštitu prava djece i ličnim kontaktom omogućiti da se postigne što pravovremenija i bolja pomoć djetetu.
U prijavi koju škola podnosi se ne iznosi tvrdnja da je neko zlostavljač, nego sumnja da se radi o zanemarivanju ili zlostavljanju djeteta. Na osnovu prijave škole postupa: MOT; policija; tužilac, koji ukoliko postavlja osnovanu sumnju da je izvršeno krivično djelo zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta i inicira sudski postupak ili se vodi postupak zbog nasilja u porodici pred Područnim organom za prekršaje (tužilac usmjerava krivični/prekršajni postupak), a konačnu odluku o počinjenom zlostavljanju (presudu) donosi sud, odnosno Područni organ za prekršaje.
Kome škola podnosi prijavu sumnje na slučaj zlostavljanja i/ili zanemarivanja djetata
• Multidisciplinarnom operativnom timu za zaštitu djece od nasilje u porodici za opštinu Podgorica (MOT), koji funkcioniše pri JU Centar za socijalni rad Podgorica za opštine Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin
o MOT čine profesionalci zaposleni u centru za socijalni rad (socijalni radnik, psiholog, pedagog, pravnik); inspektor MUP-a za maloljetničko prestupništvo; psihijatar; tužilac (za krivično djelo zanemarivanje i zlostavljanje djeteta, nasilje u porodici); sudija za maloljetničko prestupništvo; sudija Područnog organa za prekršaje (za slučajeve nasilja u porodici)
o Koordinator MOT-a u Podgorici je Maja Luketić (pravnik)
o broj telefona 020 230 570; 230 563, e-mail jucsr@t-com.me
• MUP-u, Uprava policije, Područna jedinica Podgorica, Ekspozitura za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, Filijala za suzbijanje maloljetničke delinkvencije. Inspektor za maloljetnike će obraditi prijavu u okviru svojih nadležnosti i u svakom slučaju će obavijestiti MOT, koji će pokrenuti proceduru provjere prijave. Takođe, MUP treba da dostavi povratnu informaciju školi u pisanoj formi.
Odgovor Centra za socijali rad-Multidisciplinarnog tima (MOT-a) na prijavu mini-tima škole
• MOT odmah po prijemu prijave škole, a u skladu sa svojim protokolom postupanja, pokreće proceduru provjeravanja prijave, vrši procjenu stepena i vrste rizika i mogućim mjerama zaštite. Članovi MOT-a koji su zaposleni u Centru za socijalni rad pripremaju slučaj (na osnovu posjete porodici i socijalne anamneze) za sastanak MOT-a, gdje će se napraviti procjena vrste i stepena nasilja primjenom matrice za procjenu faktora rizika od zlostavljanja i zanemarivanja
• Na osnovu prijave slučaja, socijalne anamneze i razmatranja slučaja na sastanku MOT-a, MOT donosi odluku o tome da li i kako treba pratiti konkretan slučaj
• MOT uglavnom ostvaruje i neposredni kontakt sa školom koja prijavljuje nasilje
• MOT šalje u pisanoj formi povratnu informaciju o prijavi i daljim postupanjima MOT-a u konkretnom slučaju
• Odgovor MOT-a sadrži i početne pretpostavke MOT-a oko toga da li škola može i na koji način može da učestvuje u sprovođenju mjera zaštite
• MOT vodi računa o mjerama zaštite sve do zatvaranja slučaja, odnosno prestanka rizika za dijete ili preseljenja djeteta u drugu opštinu
Posljedice po (bilo koju) osobu koja je prijavila sumnju na zlostavljanje i/ili zanemarivanje
• Otpor djeteta i roditelja
• Nastavnik ili zaposleni škole koji je prijavio zlostavljanje može biti pozvan od strane institucije kojoj je škola podnijela prijavu, kao i na sud, u svojstvu svejdoka i u tom slučaju treba da bude spreman na iznošenje objektivnih činjenica o zlostavljanju djeteta koje ima u svom saznanju.
• Protiv nastavnika/nenastavnog osoblja/stručnjaka može biti podnijeta protivtužba (krivična prijava) zbog podnošenja prijave o nasilju nad djetetom. Međutim, u prijavi škole se ne iznosi tvrdnja da je neko zlostavljač, nego sumnja da se radi o zanemarivanju ili zlostavljanju djeteta. Na osnovu prijave škole postupa: MOT; policija; tužilac, koji koji ukoliko postavlja osnovanu sumnju da je izvršeno krivično djelo zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta i inicira sudski postupak ili se vodi postupak zbog nasilja u porodici pred Područnim organom za prekršaje, a konačnu odluku o počinjenom zlostavljanju (presudu) donosi sud, odnosno Područni organ za prekršaje.
Opširnije:
Zakoni koji regulišu oblast nasilja u porodici u Crnoj Gori su:
• Porodični zakon („Službeni list RCG“br.01/07)
• Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službeni list CG“br.46/10)
• Krivični zakonik („Službeni list RCG“br.70/03,13/04,47/06, „Službeni list CG“br.40/08,25/10 )
• Zakon o krivičnom postupku („Službeni list CG“br.57/09,49/10)
• Zakon o prekršajima („Službeni list CG“br01/11)
• Zakonom o javnom redu i miru („Službeni list RCG“ 41/94)
+ PROTOKOL O POSTUPANJU, PREVENCIJI I ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI, procedure i institucionalna saradnja u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama, od 25.11.2011, sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/641.pdf